Rezervacije putem interneta ili na broj +385 (0)23 377 049

Dugi otok je najveći otok u skupini sjeverno dalmatinskih otoka i jedan od najvećih na Jadranu. Otok je prostorno položen u vanjskom nizu otoka te obzirom na svoju istaknutu izduženost veoma je značajna prirodna zaštita cijelog arhipelaga i kopna. Na sjeverozapadu ga prolaz Maknare dijeli od molatske skupine otoka, na jugoistoku ga prolaz Vela Proversa dijeli od skupine Kornatskih otoka, a od otoka Iža odijeljen je Iškim kanalom.

Otok je dug 45 Km, širok 4,5 km kod Sali, a u središnjem dijelu svega 1,25 km. Površina otoka je 114,44 m2. Između niza vapnenačkih bila u kojima je najveći vrh Vela straža (338m) prostiru se plodna kraška polja. Jugozapadna je obala otoka strma sa očaravajućim liticama, a ostali dio obale otoka blago se spušta u more s nizom uvala i uvalica.

Na obradivim površinama Dugog otoka su maslinici, vinogradi i povrtnjaci, dok je najveći dio otoka obrastao šumom i makijom. Klima Dugog otoka je mediteranska sa dugim toplim ljetima i blagim zimama sa prosječnom temperaturom u siječnju od 6,4°C i 24,1°C u kolovozu. Broj sunčanih sati kreće se oko 2700 godišnje, a prosječan broj kišnih dana iznosi svega 90.

Na otoku danas živi oko 1800 stanovnika u 11 mjesta među kojima je najveće Sali. Sva mjesta povezana su modernom asfaltiranom cestom. Stanovništvo se pored tradicionalnih zanimanja, ribarstva i poljodjelstva sve više bavi turizmom.

Dugi otok je otok mira i tišine, idealan za sve one koji žele provesti odmor usko vezan sa prirodom, morem i njegovim ritmom. Prekrasni mediteranski krajolici, odlična kuhinja te mnogobrojne mogućnosti za otkrivanje novih tradicija i običaja. Na otoku se mogu vidjeti stare šterne i mnogobrojni ostaci, počevši od paleolita pa do rimskog doba, od ranosrednjovjekovne arhitekture do vrijednih primjera sakralne umjetnosti kršćanstva.